Ne nazire se kraj političke drame u Ujedinjenom Kraljevstvu oko Brexita. Nakon što je tamošnji parlament u petak odbio i treći put sporazum o izlasku te zemlje iz Europske unije, sada je najizglednija opcija alternativni plan koji predviđa odgodu Brexita na dulje razdoblje, a to znači i provođenje izbora za Europski parlament.
To je u svojem govoru naglasila i britanska premijerka Theresa May ne skrivajući razočaranost pat pozicijom u kojoj se zemlja našla. Naime, tamošnji parlament je odbio sve njene prijedloge o Brexitu, dogovoru koji je postigla s Europskom komisijom o uređenom izlasku Britanije iz EU-a, tako da sada i nema previše manevarskog prostora.
Najradikalnija opcija bio bi Brexit bez sporazuma koji bi stupio na snagu za manje od dva tjedna, 12. travnja. No, to bi dovelo do velikih šteta za britansko gospodarstvo jer bi uključivalo uvođenje carina, izlazak iz jedinstvenog europskog tržišta, probleme oko graničnog režima između Sjeverske Irske, koja je dio Britanije, i Irske koja je dio EU-a.
U toj opciji na stolu su i mogući politički potresi u vezi sa Škotskom koja je, istina, prije nekoliko godina glasovala za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu kad se nije dovodilo u pitanje njeno članstvo u Europskoj uniji, ali bi se u slučaju provođenja Brexita sada zahtjevi za samostalnošću tog entiteta mogli pojačati s obzirom da vlasti iz Edinburgha žele ostati dijelom EU-a.
I Španjolci su, nimalo diskretno, najavili otvaranje pitanja Gibraltara, britanske enklave koja se nalazi na jugu te zemlje na ulazu iz Atlantika u Sredozemno more. Drže da je to zaostavština iz kolonijalnog razdoblja (u Madridu se često može čuti 'Gibraltar je naš'), te ne odustaju od neke vrste političkog patronata nad budućim sporazumima kojima bi se mijenjao status tog područja.
S tim u vezi, najbezbolnija varijanta za Britaniju, dok se ne dogovori neko drugo rješenje, bila bi produženje boravka u Uniji sa svim pravima i obvezama koje to članstvo sa sobom nosi. To znači da bi i dalje uplaćivali određeni iznos u bruxellesku blagajnu, zadržali bi povlastice koje u vezi s carinama i pristupom jedinstvenom tržištu imaju, a njihove stranke bi morale nastaviti djelovati u Europskom parlamentu.
O svemu tome trebaju odlučiti do 12. travnja, što je krajnji rok koji im je nedavno postavilo Europsko vijeće, koje čine čelnici država Europske unije. Od te njihove odluke će ovisiti koliko će koja zemlja birati svojih zastupnika u Europskom parlamentu na izborima koji se (kod nas) održavaju 26. svibnja. Odluče li Britanci otići, Hrvatska će ih birati 12, bude li suprotno, bit će ih kao i na prošlim izborima, 11.
Europsko vijeće će se sastati 10. travnja kako bi vjerojatno još jednom potvrdilo da nema više ni vremena, a ni prostora za bilo kakve promjene. Europski čelnici se, naime, nemaju više volje baviti se Britanijom, nekadašnjim imperijem koji se za Brexit odlučio na referendumu u kojem je narodu obećavano kako će im ostati puste milijarde i ponovno će biti velesilom ako raskinu politički savez sa Starim kontinentom.
Na kraju se ispostavilo kako to, barem u početku, s financijske strane i ne bi izgledalo tako, a iz ormara su iskočili i stari kosturi vezani u Škotsku i Sjevernu Irsku koji bi mogli politički i sigurnosno prilično destabilizirati, a na kraju možda i dodatno teritorijalno umanjiti, Britaniju svodeći je samo na savez Engleske i Walesa. S tom prijetnjom na leđima Britanci su u svom parlamentu redom odbijali sve prijedloge Therese May o uređenom izlasku iz EU-a držeći da bi im takav razvod donio samo štetu.
Kako EU, prije svega Njemačka te Francuska, odnosno njihovi lideri Angela Merkel i Emmanuel Macron, ne pokazuju namjeru pustiti ih na način da se liše obveza, a zadrže privilegije koje imaju temeljem tog članstva, britanska politička elita očito se odlučila za prolongiranje cijelog procesa kako bi svoje političke ciljeve proklamirane Brexitom ostvarila u nekom povoljnijem trenutku.
Što se tiče samih Britanaca, očito su podijeljeni kao što su bili i na samom referendumu o razdruživanju s EU. Prije desetak dana stotine tisuća izišle su na ulice u znak protivljenja Brexitu tražeći ostanak u političkom savezu s najvećim dijelom Europe. U petak su pak ispred parlamenta prosvjedovali oni koji zagovaraju Brexit ne skrivajući svoj bijes jer umjesto, kako su rekli, slavlja ponovno stečene „nacionalne neovisnosti“ primorani su gledati „nacionalnu izdaju i izdaju demokracije“.
Jedan od najžešćih zagovornika Brexita, poznati euroskeptik Nigel Farage kazao je, ne bez prijekora, kako je potkraj kolovoza izgledan novi referendum o razlazu Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Podsjetimo, za Brexit je na referendumu održanom 23. lipnja 2016. glasovalo 51,9 posto Britanaca uz izlaznost od 72, 2 posto. Ali, zanimljivo je da su za Brexit većinom bili glasači u Engleskoj (53 posto) i Walesu (52,5 posto), dok su za ostanak u EU bile i Sjeverna Irska (56 posto), a posebice Škotska (66 posto).
I te razlike u glasovanju dovoljno govore o dubini podjela u britanskom društvu oko njihove političke budućnosti, a koje prijete i otvaranjem dubokih povijesnih prijepora. U tom kontekstu i izjava premijerke May o mogućoj primjeni alternativne opcije kao najizglednije, koja predviđa i provođenje izbora za Europski parlament, upućuje da se politička elita te zemlje, po svemu sudeći, odlučila na predah od Brexita. Do daljnjeg.
My blog posted with SteemPress : https://teleskop.hr/svijet/predah-od-brexita-sve-su-opcije-na-stolu-pa-i-novi-referendum/