Pozdrav svima,
U cilju jačanja balkanske zajednice na steemitu osnovan je #yu-stem tag zahvaljujući 
Mikrobiotom gastrointestinalnog sustava nazivamo sve mikroorganizme koji koloniziraju probavne organe, uključujući bakterije, viruse, gljive, parazite i archaeu. Ova je skupina mikroorganizama sastavljena od 500-1000 vrsta, a njezin je sastav specifičan za svaku osobu te bi se mogla smatrati zasebnim ekosistemom unutar ljudskog organizma. Najvažniji čimbenici koji utječu na nju su genom, prehrana, eventualna bolest domaćina, antibiotici koje uzima te okoliš u kojem se nalazi.
Fetalni je probavni sustav sterilan sve do porođaja, tijekom i nakon kojega dolazi do kolonizacije, a odabir vrsta koje će tvoriti mikrobiotu novorođenčeta ovisi čak i o tome je li ono rođeno vaginalnim porođajem ili putem carskog reza. Dojenje je sljedeći važan čimbenik koji utječe na raznolikost mikrobiote, a uvođenje čvrste hrane u djetetovu prehranu rezultira svaranjem flore sličnije one u odraslih te se relativno stabilan odabir vrsta uspostavlja u dobi od 2-3 godine. Nakon toga se znatno ne mijenja sve do starosti kada ponovno postane podložnija promjenama zbog kroničnih bolesti.
NEUOBIČAJNA TRANSPLATACIJA
Mikroorganizmi koji koloniziraju probavni sustav mogu biti komenzali, u simbiozi s domaćinom ili djelovati kao patogeni. Neke od njihovih poznatih funkcija jesu stvaranje biološke barijere koja sprječava djelovanje vanjskih noksi te modulacija imunološkog sustava , a sudjeluju i u probavnim funkcijama. Stoga, ne čudi da se promjene u sastavu mikrobiote povezuju i s brojnim metaboličkim i bolestima probavnog sustava, ali i nekim autoimunosnim bolestima.
Potencijalno riješenje za takva stanja predstavlja tehnika transplantacije pojedinih mikroorganizama (FMT) u flori bolesnika, koncept koji je bio poznat i još prije 1700 godina. Danas se ova procedura provodi tako da se tekući fekalni filtrat dobiven od zdravog donora unosi u organizam pacijenta putem nazogastrične ili nazoduodenalne sonde, tijekom kolonoskopije, putem klizme ili u obliku kapsula. FMT se razlikuje od standardnih probiotika time što ne mijenja floru bolesnika koristeći mikroorganizme povezane s fermentacijom, već koristeći organiziranu zajednicu iz zdravog pojedinca. Uzimajući u obzir potencijalne nuspojave ovakve metode, osobito prijenos patogena,pripreme za postupak uključuju opsežne metode probira donora te testiranje dobivenih uzoraka. Donori mogu biti članovi obitelji ili nesrodni dobrovoljci, pri čemu se prednost daje rođacima po majčinoj liniji zbog potencijalne veće sličnosti sastava flore probavnog sustava. Probir uključuje serološka testiranja te upitnike slične onima koji se koriste pri dobrovoljnom darivanju krvi.
Iako se FMT često koristi u pacijenata znatno narušena zdravlja, uz dobru pripremljenost, ova metoda može biti vrlo korista i dobro tolerirana. Neke o češćih nuspojava su:
- nelagoda
- nadutost
- proljev
- konstipacija
- povraćanje
- vrućica
Nuspojave se obično povuku za 2 dana!
OD KLOSTRIDIJA DO MULTIPLE SKLEROZE
Danas je FMT najpopularniji u liječenju rekurentnih i na terapiju refraktornih infekcija s Clostridium Difficile, koji može uzrokovati široki raspon stanja, od blagih vodenastih proljeva do potencijalno životno ugrožavajućeg pseudomembranoznog kolitisa. Standardno se za liječenje ove infekcije koriste antibiotici, tipa vankomicin.
Studije su pokazale da terapija transplantacijom mikrobiote rezultira izlječenjem u čak 90% slučajeva u usporedbi s 31% izliječenih pri standardnoj oralnoj terapiji.
Druga važna indikacija za FMT su upalne bolesti crijeva koje su karakterizirane kroničnom upalom probavnog sustava te ciklusima egzacerbacijai remisija. Iako je etiologija ovih bolesti nepoznata, promjene u crijevnoj flori smatraju se važnim čimbenikom koji doprinosi njihovoj patogenezi. Do danas dostupne studije ukazuju bna djelotvornost terapije postizanjem remisije u 22% slučajeva s naglaskom na uspješnost od čak u 64% mlađih pacijenata oboljelih od Chronove bolesti.
Osim spomenutih, postoje indikacije o povezanosti brojnih neuroloških bolesti poput multiple skleroze i Parkinsonove bolseti i nekih psihijatrijskih stanja s neskladom u crijevnoj mikrobioti.
DIJETA BAKTERIJAMA?
Dugoročno praćenje pacijenata podvrgnutih FMT-u pokazalo je i neke neočekivane učinke koji znatno šire raspon indikacija za koje bi se ova metoda mogla koristiti. Studije su opisale slučajeve poput onoga u pacijentice koja je bila podvrgnuta FMT-u zbog rekurentne C.difficile infekcije. Njena tjelesna težina je unutar 36 mjeseci porasla za 19 kg i to bez promjene stila života ili prehrambenih navika. Pacijentica je za donora izabrala svoju kćer, kod koje je također kasnije pokazan sklonost debljanju. Daljnje praćenje je pokazalo da nije mogla smanjiti tjelesnu težinu unatoč vježbanju i dijeti. Ovaj i bronji drugi slučajevi su rezultirali stvaranjem brojnih teorija o utjecajima mikrobiota na tjelesnu težinu i mogućnosti korištenja FMT-a u borbi protiv pretilosti.
Otkriveno je da je da je najvažnija razlika u mikrobioti pretilih pacijenata u odnosu na one koji ne pokazuju sklonost debljanju, promijenjeni odnos dviju najzastupljenijih skupina bakterija, s povećanjem udjela predstavnika koljena Firmicutes.
IZNIMAN POTENCIJAL
Potrebno je odgovoriti na brojna otvorena pitanja o mehanizmima djelovanja FMT-a i mogućim indikacijama kao i usavršiti procedure koje bi osigurale najveću djelotvornost ove metode. Stigma koju bi ovakav nekonvecionalni koncept moga imati je jedna od prepreka na putu liječenja teških i čestih bolesti. Potencijal ove metode je prepoznala američka mornarica koja svojim pokroviteljstvom podupire istraživanje i razvoj sintetskih probiotika koji bi marince u nepovoljnim uvjetima štitili od različitih bolesti.
REFERENCE
[1] Borody TJ, Khoruts A. Fecal microbiota transplantation and emerging applications. Nat Rev Gastroenterol Hepatol 9
[2] Rohlke F, Surawicz CM, Stollman N. Fecal flora reconstitution for recurrent Clostridium difficile infection: results and methodology. J Clin Gastroenterol. 2010
[3] Aroniadis O. C., Brandt L. J. (2013). Fecal microbiota transplantation: past, present and future. Curr. Opin. Gastroenterol.