UVOD
Kolelitijaza označava postojanje kamenaca u žučnjaku i jedno je od najčešćih patoloških stanja s kojima se susreću abdominalni kirurzi.
U razvijenim društvima 10-15% odraslih osoba ima žučne kamence. Obzirom da je velik broj osoba sa žučnim kamencima bez simptoma postavlja se pitanje: Kada liječiti kolelitijazu? U ovom članku navest ću uzroke i posljedice kolelitijaze te kada je potrebno liječenje.
(
Izvor: http://www.ahealthgroup.com
EPIDEMIOLOGIJA I PATOGENEZA
Prevalencija kolelitijaze varira ovisno o etničkom podrijetlu, dobi i spolu. Češća je u žena i povećava se sa starenjem. U Hrvatskoj svaka 5-10 žena i svaki 10-15 muškarac ima kolelitijazu. Ultrazvuk abdomena je glavna metoda kojom se verificira kolelitijaza.
Staza žuči jedna je od glavnih uzroka kolelitijaze, a javlja se kod dugotrajnog gladovanja, parenteralne prehrane, terapije somatostatinom. Javlja i kod stanja u kojima dolazi do bakterijske infekcije žuči, sniženog HDL kolelsterola kao i nekih genetskih poremećaja.
KLINIČKA SLIKA
Od 50 do 70% pacijenta su asimptompatski prilikom dijagnosticiranja kolelitijaze i samo dio njih će imati tegobe uzrokovane žučnim kamencima.
Bol u trbuhu najčešći je simptom. Javlja se zbog opstrukcije žučnog mjehura kamencem i najčešće nastaje nakon masnog obroka. Uglavnom je lokalizirana ispod desnog rebrenog luka i u epigastriju. Bol prestaje spontano ili uz pomoć lijekova poput trospij klorida koji djeluje kao spazmolitik te na taj način dolazi do pomaka kamenca koji je uzrokovao opstrukciju.
Jedna od najčešćih komplikacija kolelitijaze je akutni kolecistitis, odnosno akutna upala žučnog mjehura. Karakterizirana je bolovima ispod desnog rebrenog luka, mučninom, povraćnjem, febrilitetom.
U ostale komplikacije ubrajaju se su kolangitis, pankreatitis, bilijarni ileus.
LIJEČENJE
Kolelitijaza se liječi kod simptomatskih bolesnika. Što bolesnik ima duže asimptomatsko razdoblje, veća je vjerojatnost da će tako i ostati.
Liječenje je kirurško, metodom koja se naziva kolecistektomija. Kolecistektomija može biti otvorena i laparoskopska. Danas se prednost daje laparoskopskoj kolecistektomiji nakon koje bolesnik provodi kraće vrijeme u bolnici i oporavak je znatno brži u odnosu na otvorenu metodu.
Izvor: https://i.ytimg.com
Kod akutnog kolecistitisa indicirana je kolecistektomija unutar 24h, ako ne postoji kontraindikacija za operaciju zbog drugih komorbiditeta. Kod pacijenata koji nisu u mogućnosti biti operirani liječenje je konzervativno, antibiotskom terapijom, a kolecistektomija se obično izvodi nakon 6 tjedana.
ŽUČNA DIJETA
Kod pacijentata koji imaju simptome uzrokovane žučnim kamencima preporučena je žučna dijeta do operativnog zahvata:
- Konzumirati mliječne proizvode s manjim udjelom masti
- Nemasne juhe, bijelo meso
- Voće
- Dnevni obroci trebaju biti manji ali češći
REFERENCE:
Shaffer EA. Epidemiology and risk factors for gallstone disease: has the paradigm changed in the 21st century? Curr Gastroenterol Rep. 2005;7:122–144.
Petitti DB, Friedman GD, Klatsky AL. Association of a history of gallbladder disease with a reduced concentration of high-density-lipoprotein cholesterol. N Engl J Med. 1981;304:1395–1399.
Tomisla Šoša i suradnici. Kirurgija. 555.-560.